U okviru programa “Prenos znanja” stručnjaka iz iseljeništva u Bosnu i Hercegovinu, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u periodu od 16.02. do 20.02.2026. godine, svoje znanje i iskustvo u oblasti nastave jezika i razvoja kurikuluma prenijela je Dina Mehmedbegović - Smith, dr pedagoških nauka, profesorica pedagogije i primijenjene lingvistike na University College London, UK.
Fokus petodnevnog angažmana prenosa znanja Dine Mehmedbegović - Smith je bio ciklus konsultacija sa: učenicima osnovnih i srednjih škola, nastavnicima i profesorima engleskog jezika, roditeljima, radnom grupom koja radi na revidiranju reforme kurikuluma engleskog jezika i akademicima uključenim u naobrazbu nastavnika. Cilj je bio da se radnoj grupi pruži uvid u iskustva učesnika u nastavi i da se prijedlozi za poboljšanje nastave i uspjeha učenika temelje na uvidima stečenih u ovom ciklusu konsultacija.
U intervjuu sa Dinom Mehmedbegović - Smith, saznajemo kakve su to promjene nastale u obrazovnom sistemu u cijelom svijetu i kako ih neke države primjenjuju i kako to utiče na obrazovni sistem u BiH. Učenici i nastavnici se susreću sa izazovima digitalnog doba, a svoja rješenja nalaze u interakciji sa stručnjacima.
Na pitanje šta smatra ključnim izazovima postojećih nastavnih planova i programa u BiH u kontekstu savremenog obrazovanja s obzirom na sve češću potrebu za korištenjem tehnologije i inovacija, Mehmedbegović - Smith ističe:
“Jedan od ključnih izazova je neujednačena implementacija novog kurikuluma. Dok dio nastavnika primjenjuje novu strukturu i pristupe, jedan znatan broj nastavnika i dalje koristi prijašnji sistem. I sami nastavnici su istakli ovu neujednačenost - kao faktor koji stvara raskorak čak i unutar iste škole. Iako Institut za preduniverzitetsko obrazovanje nudi edukacije i podršku kroz posjete nastavi, potrebna je potpunija sistemska podrška svakom nastavniku kako bi reforma zazivjela u praksi. Nastavno osoblje je naročito istaklo pristup oglednim časovima i primjerima dobre prakse, od planiranja do predavanja - kao najpraktičniji način podrške.
Poseban izazov savremenog obrazovanja je pretjerana upotreba tehnologije i vještačke inteligencije. Istraživanja provedena u 80 zemalja pokazala su zabrinjavajuci trend kod generacije Z, uključujući pad određenih kognitivnih sposobnosti u odnosu na prethodne generacije. Ovakvi rezultati istraživanja otvaraju pitanje mjere i etičkog korištenja digitalnih alata. U Švedskoj se, nakon perioda intenzivne digitalizacije, vraćaju knjigama i rukopisu upravo zbog spoznaje o važnosti veze između pisanja rukom i razvoja mozga i zbog zabrinjavajućih rezultata uticaja digitalizacije na kognitivni razvoj. Ključno pitanje za BiH u ovom trenuku je: možemo li učiti iz takvih iskustava naprednijih zemalja i izbjeći da i mi prolazimo kroz isti ciklus grešaka i popravljanja grešaka? Možemo li iz ove pozicije i uvida koje imamo iz drugih zemalja razvijati svoj sistem kroz uspostavljanje ravnoteže između novih tehnologija i tradicionalnijih metoda koje podstiču razvoj kognitivnih funkcija?
Konsultacije su pokazale da učenici jasno razumiju važnost engleskog jezika za svoju budućnost, obrazovanje i karijeru, ali istovremeno naglašavaju značaj svog jezika za identitet i kulturu. Ovakva jezička svijest predstavlja veliku prednost. Za razliku od nekih zapadnih zemalja, uključujuci Veliku Britaniju gdje interes za strane jezike opada, upravo zbog dominantnog statusa engleskoj jezika u procesima globalizacije, učenici u BiH pokazuju visoku motivaciju i razumiju vrijednost učenja stranih jezika i višejezičnosti.”
Možete li nam reći na koji način reforma kurikuluma može doprinijeti razvoju funkcionalnog znanja kod učenika, a ne samo reprodukciji gradiva?
“Najbolji rezultati postižu se kroz interaktivne metode: projekte, timski rad, istraživanja ili kreativne zadatke povezane s lokalnom kulturom - to je jednoglasno proizašlo iz svake fokus grupe sa učenicima. Učenici žele autentične i relevantne sadržaje, kao i jasnije pokazatelje svog nivoa znanja u odnosu na međunarodne standarde i potrebe tržišta rada” – istakla je Mehmedbegović - Smith.
Kada je riječ o engleskom jeziku, koje bi promjene u kurikulumu imale najveći i najbrži efekat na stvarnu jezičku kompetenciju učenika?
“Predložila bih dvije promjene koje svaki nastavnik može da uvede. Prvo - da se ne praktikuju časovi gdje se od učenika zahtjeva da prepisuju iz knjige. Ako je baš potrebno nešto prepisati, to bi eventualno mogla biti domaća zadaća, ali nikako upotreba dragocjenog vremena u nastavi. Drugu jednostavnu promjenu koju bih predložila je da se učenici konsultuju o izboru tema koje će obrađivati. A u smislu sistemskih promjena, koje je teže implementirati - predložila bih razrede sa manjim brojem učenika i pristupe koji uzimaju u obzir različite nivoe kompetencija u engleskom jeziku koji su prisutni u jednom razredu.
Djeca navode kako odlaze na dodatne edukacije i kurseve. Ne znam da li je moguće postići kroz kurikulum, ali bilo bi dobro da djeca imaju neku naznaku gdje se oni nalaze po standardima nivoa znanja za zapošljavanje. Tako da bi to bio jedan praktični korak koji bi djeci omogućio da jasnije vide gdje se oni nalaze u smislu svojih kompetencija.
Djeca izražavaju veliku želju za tim da sadržaji budu ono što njih interesuje. Da budu sadržaji koji su autentični i relevantni njihovom iskustvu. Neki nastavnici smatraju da kurikulum dopušta slobodu pri izboru tema, a ja mislim da bi nastavnici trebali u interakciji sa učenicima da biraju teme” – odgovorila je Mehmedbegović - Smith.
Da li su učenici sa trenutnim nastavnim programom konkurentni na tržištu znanja u svijetu?
Mehmedbegović – Smith navodi sljedeće:
“Iskustva iz Velike Britanije potvrđuju da mladi iz regiona dolaze s vrlo dobrim znanjem engleskog jezika i visokom motivacijom, što ih čini konkurentnim na globalnom tržištu znanja.”
Koliko su kontinuirana edukacija nastavnika i programi poput „Prenosa znanja“ važni za dugoročno unapređenje kvaliteta nastave u BiH?
“Za dugoročno unapređenje kvaliteta nastave presudni su kontinuirana edukacija nastavnika, razmjena dobre prakse i institucionalna podrska. Model „šampiona dobre prakse“ kojeg koristimo u Velikoj Britaniji, gdje iskusni nastavnici koji se ističu po rezultatima, dio svog radnog vremena posvećuju mentorstvu kolega kako u svojoj, tako i u drugim školama, pokazao se uspješnim i mogao bi biti primjenjiv i u BiH.
Asocijacija nastavnika i profesora engleskog jezika koja je upravo osnovana, 16.2.2026., i na čijoj svečanoj sjednici je učestvovala Dina Mehmedbegović - Smith, imaće ključnu ulogu u povezivanju nastavnika, razmjeni dobre prakse i razmjeni odgovora na izazove, koje svaka reforma neminovno donosi.
Reforma kurikuluma stoga nije samo tehničko pitanje izmjene sadržaja, već strateško pitanje razvoja obrazovnog sistema koji balansira inovaciju, nadograđuje na postojeću dobru praksu i uzima u obzir stvarne potrebe učenika u sadašnjem i budućem obrazovanju i radu” – ističe Mehmedbegović - Smith.
U zaključku, Mehmedbegović - Smith želi naglasiti da konsultacije s učenicima evidentno pokazuju da postoji izuzetno dobra praksa u našim školama, te da je za daljnje poboljšanje prakse potrebno prepoznati prednosti onoga sto već imamo i kako radimo i na tome graditi reformu i reviziju.
“ “Prenos znanja” omogućuje direktnu razmjenu dobre prakse i uvida u slične inicijative iz drugih zemalja i regija. Ja sam na ovakvim inicijativama radila na četiri kontinenta, u Dubaiju su moji prijedlozi zasnovani na sličnim konsultacijama implementirani i priznati kao značajan doprinos poboljšanju prakse, te se nadam da će i u BiH moj doprinos biti koristan” – navela je stručnjakinja dr Dina Mehmedbegović – Smith i zahvalila se Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, koje omogućuju ovakav vid saradnje stručnjaka u dijaspori i javnih institucija u BiH.
